Pismo je objavio nastavnik historije u Sarajevu Haris Jusufović. U pitanju je nastojanje pojedinca da preispita odnos vlasti u ratnom Sarajevu prema osobama druge nacionalnosti, konkretno Srbima. Autor poziva na suočavanje sa zločinima nad Srbima u Sarajevu i procesuiranje odgovornih – naredbodavaca i izvršilaca.
Link/dostupnost: http://www.6yka.com/novost/66798/haris-jusufovic-hocu-istinu-sta-se-desilo-sa-mojim-komsijama-srbima-u-sarajevu
Jezik materijala (izvorni): bosanski jezik
Dokumentarni film “Neispričane priče” (2008/2009) govori o ljudima koji su rizikovali svoje živote pomažući svojim sugrađanima drugih etničkih pripadnosti tokom ratova 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije. Film je rađen u produkcijskoj kući Arbos iz Novog Sada u režiji i scenariju Brankice Drašković. Trajanje filma je 52 minute.
Link/dostupnost: Neispričane priče (bcs >>>);
Neispričane priče (eng >>>)
Jezik materijala (izvorni): bosanski, crnogorski, srpski jezik, engleski jezik
Dokumentarni film koji pruža uvid u jedan segment života i preživljavanja civilnog stanovništva u opkoljenom Sarajevu i pomoć koju su ljudi pružali jedni drugima, ne obazirući se na etničku i vjersku pripadnost.
Link/dostupnost: http://www.centropa.org/cs/centropa-cinema/prezivjeti-u-sarajevu-prijateljstvo-za-vrijeme-rata?language=bs
Jezik materijala (izvorni): bosanski jezik
Jasminko Halilović autor je projekta Djetinjstvo u ratu. On je u junu 2010. godine objavio online poziv ljudima koji su dio odrastanja proveli u ratu da pošalju svoj kratki odgovor na pitanje “Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?”. Cilj je bio od velikog broja kratkih odgovora napraviti knjigu koja će predstaviti različite aspekte ovoga iskustva. U januaru je objavljena knjiga Djetinjstvo u ratu: Sarajevo 1992–1995. U februaru 2015. Halilović je okupio tim za stvaranje kolekcije budućeg Muzeja ratnog djetinjstva. U Muzeju ratnog djetinjstva predstavljena je kolekcija ličnih predmeta, priča, audio i videosvjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju iskustvo odrastanja u ratu. Svaki predmet koji je izložen u okviru muzejske postavke ili gostujućih izložbi praćen je pričom njegovog vlasnika.
Link/dostupnost: 30-32, Logavina, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Jezik materijala (izvorni): bosanski, hrvatski, srpski
Dokumentarni film koji u nekoliko priča govori o opsadi Sarajeva. Snimljen je bez naracije i intervjua – pokazuje svakodnevnu borbu i snalaženje Sarajlija u pogubnom ratnom vihoru.
Link/dostupnost: dostupno na internetu
Jezik materijala (izvorni): bosanski i engleski jezik
U Sarajevu 1992. godine grupa prijatelja vjeruje kako ih čeka njihova nafaka, sudbina. Oni imaju dovoljno humora i hrabrosti da vjeruju u slobodu i sreću.
Link/dostupnost: dostupno na internetu
Jezik materijala (izvorni): bosanski, hrvatski i srpski jezik
Zlata Filipović bila je dvanaestogodišnja djevojčica tokom opsade Sarajeva 1992. godine. Na nagovor učiteljice počela je pisati dnevnik po uzoru na Annu Frank. U dnevnik je iz svoje perspektive bilježila svakodnevicu rata. Prvo izdanje stiglo je na kioske već 1993. godine, što je Zlati donijelo međunarodnu prepoznatljivost i omogućilo njoj i njenoj porodici da se evakuiraju iz Sarajeva.
Link/dostupnost: knjižnice i online servisi za čitanje i prodaju knjiga
Jezik materijala (izvorni): bosanski jezik
Fotograf i režiser iz Virginije Roger M. Richards svjedočio je opsadi Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine, a svoje je iskustvo odlučio prikazati u dokumentarnom filmu koji je nastao 2016. godine. U ovome filmu imamo priliku čuti iskustva ljudi koji su preživjeli rat u Sarajevu, ali i ljudi s Richardsovih fotografija koji danas žive neke nove živote koje je oblikovalo iskustvo iz grada pod opsadom.
Link/dostupnost: dostupno na internetu
Jezik materijala (izvorni): bosanski, hrvatski, srpski jezik
Sjećanja običnih ljudi na Pokret za mir i koncert za mir koji je održan u julu 1991. u dvorani Zetra u Sarajevu. Kako danas, 25 godina poslije, gledaju na pokret i događaje koji su prethodili raspadu zemlje. Ukupno 38 kratkih videozapisa o stavovima običnih ljudi koji su se opirali ratu i raspadu zemlje. Autor se trudi da ispriča priču o tome kako se rat ipak dogodio kada je tako puno ljudi bilo protiv njega. Također, izražena je i težnja da se ne zaboravi Yutelov koncert za mir, koji je bio i kulminacija pokreta za mir.
Link/dostupnost: https://www.zetraproject.com/bhs/ueber-zetra
Jezik materijala (izvorni): bosanski, srpski, hrvatski i njemački jezik
Ključno pitanje koje autor postavlja je “u kojoj mjeri su društvene grupe i društva sveukupno voljni, ne samo ukazivati na zločine drugih i sjećati se svojih žrtava, nego se suočavati i sa zločinima koje je počinila vlastita strana, i sjećati se žrtava tih zločina?”
U fokusu je studije pitanje odnosa javnosti prema zločinima počinjenim nad Srbima, koje su u Sarajevu tokom rata 1992–1995. počinile jedinice Armije Bosne i Hercegovine. Ova je tema u javnosti povezana s dva pojma – Mušan Topalović Caco (komandant u Armiji BiH) i Kazani. Kako su Caco i Kazani postali simbol zločina počinjenih nad Srbima u Sarajevu i kako se razvijala javna diskusija i javno suočavanje s ovim temama za vrijeme rata, ali i tokom dvije decenije nakon rata?
Nicolas Moll, Studija slučaja, Izdavač: Fridrich Ebert Stiftung, u okviru publikacije Između sjećanja, poricanja i zaborava. Tri studije slučaja o kulturi sjećanja u BiH 20 godina nakon rata, 2015.
Link/dostupnost: http://fes.ba/files/fes/pdf/publikationen/2015/MOLL_1_12_2016.pdf
Jezik materijala (izvorni): bosanski jezik
