Ključno pitanje koje autor postavlja je ‘u kojoj mjeri su društvene grupe i društva sveukupno voljni, ne samo ukazivati na zločine drugih i sjećati se svojih žrtava, nego se suočavati i sa zločinima koje je počinila vlastita strana, i sjećati se žrtava tih zločina?’
U fokusu studije je pitanje odnosa javnosti prema zločinima počinjenim nad Srbima koje su u Sarajevu tokom rata 1992-1995. počinile jedinice Armije Bosne i Hercegovine. Ova je tema u javnosti povezana sa dva pojma – Mušan Topalović Caco (komandant u Armiji BiH) i Kazanima. Kako su Caco i Kazani postali simbol zločina počinjenih nad Srbima u Sarajevu i kako se razvijala javna diskusija i javno suočavanje sa ovim temama za vrijeme rata, ali i tokom dvije decenije nakon rata.
Nicolas Moll, Studija slučaja, Izdavač: Fridrich Ebert Stiftung, u okviru publikacije Između sjećanja, poricanja i zaborava. Tri studije slučaja o kulturi sjećanja u BiH 20 godina nakon rata, 2015.
Link/dostupnost: http://fes.ba/files/fes/pdf/publikationen/2015/MOLL_1_12_2016.pdf
Jezik materijala (izvorni): bosanski jezik
Ključne riječi: Ante Gotovina antiratna kampanja Bosna i Hercegovina Crna Gora dokumentarni film Domovinski rat Dubrovnik Franjo Tuđman haški sud Hrvatska igrani film izložba javne predstave rata JNA Knin Kosovo kršenje ljudskih prava kultura sjećanja literatura logori masovna stradanja materijal za nastavnike mesta stradanja međunarodna zajednica mjesta stradanja muzej nacionalizam Naser Orić nastava povijesti Operacija Oluja osnovna škola povijesni izvor propaganda ratna svakodnevica ratni zločini Sarajevo SFRJ Slobodan Milosević Srbija srednja škola Stjepan Mesić suočavanje s prošlošću Vukovar web portal žrtve rata