Ključno pitanje koje autor postavlja je – U kojoj mjeri su društvene grupe i društva sveukupno voljni, ne samo ukazivati na zločine drugih i sjećati se svojih žrtava, nego se suočavati i sa zločinima koje je počinila vlastita strana i sjećati se žrtava tih zločina?
U fokusu studije je pitanje odnosa javnosti prema zločinima počinjenim nad Srbima koje su u Sarajevu tokom rata 1992-1995. počinile jedinice Armije Bosne i Hercegovine. Ova je tema u javnosti povezana sa dva pojma – Mušan Topalović Caco (komandant u armiji BiH) i Kazanima. Kako su Caco i Kazani postali simbol zločina počinjenih nad Srbima u Sarajevu i kako se razvijala javna diskusija i javno suočavanje sa ovim temama za vrijeme rata, ali i tokom dvije decenije nakon rata?
Nicolas Moll, Studija slučaja, Izdavač: Fridrich Ebert Stiftung, u okviru publikacije Između sjećanja, poricanja i zaborava. Tri studije slučaja o kulturi sjećanja u BiH 20 godina nakon rata, 2015.
Link/dostupnost: http://fes.ba/files/fes/pdf/publikationen/2015/MOLL_1_12_2016.pdf
Jezik materijala (izvorni): bosanski jezik
Ključne riječi: Ante Gotovina antiratna kampanja Bosna i Hercegovina Crna Gora dokumentarni film Dubrovnik Franjo Tuđman Haški tribunal Hrvatska igrani film istorijski izvor izložba javne predstave rata JNA Knin Kosovo kršenje ljudskih prava kultura sjećanja literatura logori masovna stradanja materijal za nastavnike međunarodna zajednica mjesta stradanja Mladen Markač Momir Bulatović muzej nacionalizam nastava istorije Operacija Bljesak Operacija Oluja osnovna škola propaganda Radovan Karadžić Ratko Mladić ratna svakodnevica ratni zločini Sarajevo SFRJ Slobodan Milosević Srbija srednja škola suočavanje s prošlošću web portal žrtve rata