Naslov: V Forum za tranzicionu pravdu: Udžbenici istorije u post-konfliktnim društvima: Obrazovanje za pomirenje?, Fond za humanitarno pravo, Beograd 2015.
Urednica: Marijana Toma
Autori: Augusta Dimou, Peter Gauči, Ivan Jovanović, Vera Kac, Snježana Koren, Dubravka Stojanović.
Publikacija obrađuje pitanje uloge obrazovanja u procesima suočavanja sa prošlošću i pomirenja, sa posebnim naglaskom na sadržaj udžbenika istorije u post-konfliktnim društvima i procesima demokratizacije. Priručnik doprinosi javnoj debati o tome na koji način se u udžbenicima istorije obrađuju teme iz najbliže prošlosti.
Link/dostupnost: http://www.hlc-rdc.org/?p=31326
Jezik materijala (izvorni): srpski jezik
„On“ je monografija poznatog karikaturiste Predraga Koraksića Koraksa. Monografija sadrži zbirku karikatura u kojima je ovjekovječio režim Slobodana Miloševića personifikovan u likovima Mirjane Marković, Vojislava Šešelja, Dragana Tomića, Vlajka Stoiljkovića, Nikole Šainovića i drugih. Radovi su objavljeni u periodu od 1990. do 2001. godine u listovima: Borba, Vreme, Naša borba, Danas. Dužina: 219 str.
„Novosti iz prošlosti“ proizvod je istraživanja koje je Beogradski centar za ljudska prava sproveo u okviru projekta koji finansira Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji. U realizaciji projekta obavljeno je obimno istraživanje javnog mnjenja o tome kako građani vide prošlost (nacionalnu i opštu istoriju), sebe i druge u njoj, kao i to kako formirane predrasude i pogrešne informacije utiču danas na njihovo rasuđivanje i donošenje odluka. Knjiga sadrži tekstove koji ukazuju na rezultate istraživanja, zablude građana o nekim istorijskim događajima, ulogu medija i elita u učenju istorije i stvaranju zabluda ili dilema kod građana. Dužina: 128, [56] str. s tablama.
Dodatni nastavni materijal „ Kako kreativno pristupiti nastavi povijesti“ sadrži pisane pripreme za nastavnike, učenike/ce u izvođenju nastavnih jedinica sa temama:
Knjiga je nastala kao projekat uz predstavu “Aleksandra Zec” Olivera Frljića, premijerno prikazana u aprilu 2014. godine. Na 127 stranica se hronološki, tekstom i slikom, prate događaji od 1990.godine do ubistva porodice Zec, te kasniji dokumentacijski i medijski izvještaji suočavanja sa tim slučajem.
Dvadeset i četiri kratke lirske priče o Vukovaru, djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu i svijetu što nas okružuje jedina su književna ostavština legendarnoga ratnog izvjestioca iz Vukovara. Sastavljene su od toplih priča o temeljnim ljudskim vrijednostima koje je Siniša čitao slušaocima radija opkoljenoga grada, a ujedno ih je slao faksom iz razrušenog Vukovara u Zagreb, neposredno prije pada grada. U knjizi se nalaze i ratni izvještaji s Radija Vukovar, knjiga koju nikako ne treba zaobići.
Roman se zbiva tokom jednog dana, od jutra do sumraka jedne nedjelje, 29. avgusta 1993. godine. Čitav se zaplet bazira na svojevrsnoj komediji zabune – i bošnjački i hrvatski diverzantski vod na položajima oko Muzaferove kuće došao je na sjajnu i kako se vidi vrlo »originalnu« ideju da za potrebe tajnog zadatka obuče neprijateljske uniforme, što dovodi do dvostruke zabune u trenutku kad saznaju jedni za druge, jer unosi totalni nered u za rat nesumnjivo najvažnijoj stvari na svijetu – onoj koji su »naši«, a koji su »vaši«. N’o prije n’o što negdje, pred kraj dana, osmisle strategiju što učiniti jedni s drugima i treba li vjerovati uniformama, šestorica hrvatskih i isto toliko bošnjačkih vojnika ne ukazuju samo na apsurdnost situacije u kojoj jedni s groblja, a drugi s kule, pilje u vojnike po čijim im se uniformama čini da su »naši«, a zapravo su »vaši«, već se dok čekaju »vrte« i njihove privatne priče iz prošlosti, kojima je svaki od likova detaljnije karakterisan, ali i smješten u zajednički kontekst prošlosti. A po njemu, tom kontekstu sličnih uslova, vremena i idola odrastanja, koji se prepliću i dodiruju, njihov trenutni položaj postaje još besmisleniji.
Istraživanje Ante Lešaje objavljeno je 2012. godine u saradnji izdavačke kuće Profil i Srpskog narodnog vijeća. Osnovna tema knjige je otpisivanje/uništavanje nepodobnih knjiga iz hrvatskih javnih biblioteka od početka 1990-ih godina. Prema njegovom istraživanju radi se o gotovo 2,8 miliona knjiga ili 13,8 posto ukupne građe u bibliotekama. Odstranjene su knjige kojima je nepodobnost određena na temelju političkih i etničkih razloga (socijalizam, komunizam, NOB, djela srpskih i crnogorskih književnika, itd.).