„On“ je monografija poznatog karikaturiste Predraga Koraksića Koraksa. Monografija sadrži zbirku karikatura u kojima je ovjekovječio režim Slobodana Miloševića personifikovan u likovima Mirjane Marković, Vojislava Šešelja, Dragana Tomića, Vlajka Stoiljkovića, Nikole Šainovića i drugih. Radovi su objavljeni u periodu od 1990. do 2001. godine u listovima: Borba, Vreme, Naša borba, Danas. Dužina: 219 str.
Link/dostupnost: Naslov: Koraksić, Predrag, On = He = Lui, Plato, Beograd 2001.
Jezik materijala (izvorni): srpski jezik
„Krugovi“ je igrani film snimljen 2013. godine u režiji Srdana Golubovića, a scenario su napisali Srđan Koljević i Melina Pota Koljević. Prema žanru u pitanju je antiratna melodrama bazirana na istinitom događaju o Srbinu iz Trebinja, Srđanu Aleksiću, koji je spasao prijatelja Bošnjaka od batinanja, a potom stradao od svojih sunarodnika.
Projekat antiratne kampanje „Rimtutituki“ nastao je na prijedlog Centra za antiratnu djelatnost u realizaciji bendova – Ekatarina Velika, Električni Orgazam i Partibrejkersi u proljeće 1992. godine. U uličnim akcijama i protestestima (u otvorenom kamionu) kružili su ulicama Beograda protiveći se ratu. Antiratni protest „Rimtutituki“ obilježen je pjesmom „Slušaj ‘vamo!“ s ključnim refrenom „Mir, brate, mir“, čiji je singl izdao Radio „B92“ u oko 2000 primjeraka, uz dogovor da se ona ne smije naći ni u kakvoj vrsti prodaje.
Dvadeset i četiri kratke lirske priče o Vukovaru, djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu i svijetu što nas okružuje jedina su književna ostavština legendarnoga ratnog izvjestioca iz Vukovara. Sastavljene su od toplih priča o temeljnim ljudskim vrijednostima koje je Siniša čitao slušaocima radija opkoljenoga grada, a ujedno ih je slao faksom iz razrušenog Vukovara u Zagreb, neposredno prije pada grada. U knjizi se nalaze i ratni izvještaji s Radija Vukovar, knjiga koju nikako ne treba zaobići.
Svjedočanstvo o počecima sukoba i životu u Vukovaru tokom ratnih sukoba 1991.godine
Roman se zbiva tokom jednog dana, od jutra do sumraka jedne nedjelje, 29. avgusta 1993. godine. Čitav se zaplet bazira na svojevrsnoj komediji zabune – i bošnjački i hrvatski diverzantski vod na položajima oko Muzaferove kuće došao je na sjajnu i kako se vidi vrlo »originalnu« ideju da za potrebe tajnog zadatka obuče neprijateljske uniforme, što dovodi do dvostruke zabune u trenutku kad saznaju jedni za druge, jer unosi totalni nered u za rat nesumnjivo najvažnijoj stvari na svijetu – onoj koji su »naši«, a koji su »vaši«. N’o prije n’o što negdje, pred kraj dana, osmisle strategiju što učiniti jedni s drugima i treba li vjerovati uniformama, šestorica hrvatskih i isto toliko bošnjačkih vojnika ne ukazuju samo na apsurdnost situacije u kojoj jedni s groblja, a drugi s kule, pilje u vojnike po čijim im se uniformama čini da su »naši«, a zapravo su »vaši«, već se dok čekaju »vrte« i njihove privatne priče iz prošlosti, kojima je svaki od likova detaljnije karakterisan, ali i smješten u zajednički kontekst prošlosti. A po njemu, tom kontekstu sličnih uslova, vremena i idola odrastanja, koji se prepliću i dodiruju, njihov trenutni položaj postaje još besmisleniji.
Jasminko Halilović je autor projekta “Djetinjstvo u ratu” koji je u junu 2010. objavio online poziv ljudima koji su dio odrastanja proveli u ratu da pošalju svoj kratki odgovor na pitanje ‘Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?’. Cilj je bio od velikog broja kratkih odgovora napraviti knjigu koja će predstaviti različite aspekte ovoga iskustva. U januaru je objavljena knjiga “Djetinjstvo u ratu: Sarajevo 1992–1995”. U februaru 2015. godine Halilović je okupio tim za stvaranje kolekcije budućeg “Muzeja ratnog djetinjstva”. “U Muzeju ratnog djetinjstva” je predstavljena kolekcija ličnih predmeta, priča, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju iskustvo odrastanja u ratu. Svaki predmet koji je izložen u okviru muzejske postavke ili gostujućih izložbi praćen je pričom njegovog vlasnika.
Zlata Filipović je bila dvanaestogodišnja djevojčica tokom opsade Sarajeva 1992. godine. Na nagovor učiteljice počela je pisati dnevnik po uzoru na Annu Frank. U dnevnik je, iz svoje perspektive, bilježila svakodnevicu rata. Prvo izdanje je stiglo na kioske već 1993. godine što je Zlati donijelo međunarodnu prepoznatljivost i omogućilo noj i njenoj porodici da se evakuiše iz Sarajeva.
Ovčara je naziv farme u sklopu Vupika, smještene pet kilometara jugoistočno od Vukovara. Danas poznata po zločinu počinjenom nakon pada Vukovara u novembru 1991. godine. Od 2006. godine na tom je mjestu sjećanja otvoren spomen dom sa stalnom postavom koja prikazuje žrtve, te predmete pronađene tokom ekshumacije.
„Mjesto sjećanja Vukovarska bolnica 1991.“ je stalna muzejska postavka, smještena u podrumu i atomskom skloništu Opće županijske bolnice Vukovar. Radi se o autentičnoj lokaciji u kojoj su liječeni ranjenici nastradali tokom opsade Vukovara 1991. godine. Sadrži izvorne predmete i rekonstrukcije, te osnovne tekstualne i hronološke informacije o opsadi Vukovara i događajima u bolnici.